Nepriznavanje ogromnih napora koji su u različitim periodima ulagani u mjerenje, inoviranje, poboljšavanje usluga, reorganizaciju službi, osuđuju sve koji se nastoje sistematski baviti proučavanjem i unapređivanjem mentalnog zdravlja u našoj zemlji da pabirče izvore preko ličnih poznanstava, ali i – što je daleko pogubnije – da se ponašaju kao da se ništa do danas nije činilo na ovom planu te uvijek iznova kreću od nule. Bosna i Hercegovina je ipak zemlja u kojoj su ljudi oboljeli od duševnih bolesti bili humano tretirani među zidovima Hadži Sinanove tekije u Sarajevu još u x stoljeću, zemlja jednog dr Nede Zeca, zemlja čiji stanovnici su u tom vremenu bili sugrađani Andrije Štampara, prvog predsjednika Svjetske zdravstvene organizacije i iz čijeg vremena stoji definicija zdravlja koju tako često citiramo kada govorimo o važnosti mentalnog zdravlja, zemlja u kojoj je epidemiologiju gradio harvardski đak dr Grujica Žarković, zemlja u kojoj je u svjetskim razmjerama vrhunske rezultate u rehabilitaciji psihijatrijskih bolesnika i organizaciji Zavoda ‘Jakeš’ postizao učitelj Nebojša Krekić.
Udruženje Fenix ne bi opravdalo svoje ime kada ne bi priznavalo da humanost u zaštiti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini nije počelo s nama. Mi učimo od prošlosti da bismo znali kamo stremimo u budućnosti, premda se i prečesto među aktivistima u sistemu mentalnog zdravlja u našoj zemlji može nazrijeti da se drže iluzije da svijet nekako počinje od njih. Prepoznajući ovu činjenicu, Udruženje Fenix je početkom 2015. godine donijelo odluku da čak vlastitim sredstvima – jer za sada nije bilo ulaganja sa strane u ovu aktivnost – sačini prvi trajan repozitorij pisanih izvora o zaštiti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, koji je zamišljen da nadživi bilo koji privremeno finansiran projekt ijednog od trenutno aktivnih institucionalnih aktera u oblasti.
Ovaj skup materijala zamišljen je kao virtualni sistem za pohranjivanje i upućivanje članaka, teza i drugih tekstova zainteresovanim istraživačima i donosiocima odluka u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. U ovoj fazi još prikupljamo i digitaliziramo ključne izvore. Naknadno će biti objavljen i spisak pohranjenih materijala te način na koji će svim zainteresovanim korisnicima biti u legalnim okvirima omogućen besplatan pristup. Vjerujemo da će ovo biti naročito od velike pomoći akademskim radnicima u oblastima psihijatrije, psihologije, socijalnog rada, sestrinstva. Ovim putem pozivamo i sve istraživače u ovim oblastima da nam sa svoje strane omoguće pristup relevantnim člancima, diplomskim radovima, magistarskim i doktorskim tezama, pa i ličnim bibliografijama po kojima bismo se mogli orijentisati u daljnjem traženju izvora.
Kriterij za uključivanje izvora u repozitorij je tematska vezanost teksta za zaštitu mentalnog zdravlja stanovništva Bosne i Hercegovine. Teme mogu, između ostalog, uključivati:
- povijest tretiranja duševnih bolesnika na teritoriji BiH ili teme od značaja za razumijevanje trendova u zaštiti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini (širi kontekst zdravstvene i socijalne zaštite, nazora, politika i praksi relevantnih za oblast mentalnog zdravlja) uključujući biografije istaknutih pregalaca;
- empirijske epidemiološke studije koje prate različite indikatore mentalnog zdravlja ili kvalitete života korisnika usluga službi za zaštitu mentalnog zdravlja ili općenito rizike od razvijanja problema u domenu mentalnog zdravlja;
- načini, problemi i izazovi u organizovanju službi za zaštitu i unapređivanje mentalnog zdravlja ili sticanju vještina predstavnika relevantnih struka (npr. trendovi u obrazovanju psihoterapeuta, suočavanje sa problemima profesionalnog sagorijevanja) ili razvoja relevantnih profesionalnih udruženja;
- informativni leci i brošure te priručnici i vodiči za korisnike usluga službi mentalnog zdravlja i članove njihovih obitelji;
- relevantni zakoni i podzakonski akti te službeni izvještaji relevantnih institucija,
- prevodi relevantnih međunarodnih dokumenata (konvencija, deklaracija).
Naročito smo zainteresovani i za tekstove koje su objavljivali strani istraživači (najčešće u vezi s ratom u BiH), jer za takve izvore do sada nije postojao nikakav sistematski način praćenja objavljivanja.
Neke od izvora, naročito kada su u pitanju knjige, nećemo biti u mogućnosti da stavimo na raspolaganje korisnicima repozitorija u slučaju da se radi o komercijalno dostupnim ili na drugi način zaštićenim djelima, ali ćemo nastojati da korisnicima osiguramo uvid u djelo kroz kraći sažetak ili tabelu sadržaja.
